GORNJI BOGIĆEVCI


 

Bl. Alojzije Stepinac

MOLITVA ZA PROGLAŠENJE SVETIM I

DOBIVANJE MILOSTI

PO ZAGOVORU BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA

 

Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,
Blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,
Pozvao si da ti služi
Kao navjestitelj i branitelj istine
i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.

Poslušan tvojoj Riječi
I vođen Duhom tvoje ljubavi,
Zauzimao se za siromašne i obespravljene;
Ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,
Pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.

Ponizno te molimo
Da nas obdariš svojom radošću
Te blaženog Alojzija ubrojiš
Među svece sveopće Crkve,
Da bismo ga mogli još predanije slijediti
I uteći se njegovu moćnom zagovoru
U svojim životnim potrebama.

Po njegovim molitvama jačaj proročki glasi Crkve
Koji širi nadu u dolazak tvoga kraljevstva,
Praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,
Majke i Kraljice vjernoga ti naroda.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Blaženi kardinal Alojzije Stepinac - [ 10.2.2010 ]

Mučeništvo podnio za vrijeme komunističkog režima. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Na današnji je dan 1960. godine u svom rodnom Krašiću umro zagrebački nadbiskup i kardinal, blaženi Alojzije Stepinac. Rođen je 8. svibnja 1898. godine. Nakon završene sjemenišne gimnazije kratko je pohađao Agronomski fakultet u Zagrebu jer se želio posvetiti gospodarstvu na očevu imanju. Doskora je od toga odustao, a bio ga je dohvatio i Prvi svjetski rat.

Uvidio je da je njegov životni poziv svećeništvo, pa je u Rimu nastavio studij filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 26. listopada 1930. godine, a četiri godine potom za biskupa nasljednika tadašnjem nadbiskupu Antunu Baueru. Nakon Bauerove smrti 1937. godine, Stepinac je postao zagrebački nadbiskup.

U teška predratna vremena osjećao je potrebu za materijalnom i duhovnom izgradnjom svoje nadbiskupije. Utemeljio je Caritas i brojne nove župe u Zagrebu. Skrbio se za svećenike, tražeći od njih gotovo svetački život u kojem se i sam izgrađivao. Njegove su propovijedi i okružnice bile nedvojbeno na strani življenog Evanđelja. Na 'prežalosnom procesu' osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom te je zatvoren u Lepoglavi. Posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću. U znak priznanja njegova mučeništva papa ga je 11. siječnja 1953. godine imenovao kardinalom.

Umro je 10. veljače 1960. godine. Njegov grob u zagrebačkoj katedrali uvijek je privlačio vjerni puk koji se ni u teško komunističko vrijeme nije sustezao na taj dan ispuniti prvostolnicu na misi zadušnici za svoga kardinala-mučenika. Alojzija Stepinca blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II., 3. listopada 1998. godine u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, tijekom svog drugog pohoda Hrvatskoj.